inforeunion : Un regard Réunionnais - Ile de La Réunion - Océan Indien
INFO-Réunion INFO-Réunion

inforeunion : Un regard Réunionnais - Ile de La Réunion - Océan Indien
sak ifé nout jordu ék nout demin

Eric Alendroit : 20 désanm, Fèt Kaf !


Culture - Kiltir
Vendredi 20 Décembre 2013

Li lèv gran matin. Lo tan po di bonzour son momon é son papa li na pwin. Lo tan po li agard son parkoté, po louk dési son zoumine li na pwin.
I fo alé.
Li sava, tousèl sinonsa èk dalon, travay dann bwa sansa si koté bordmer ou sinonsa dann bitasion.


« Les meubles » de l’article 44 du Code noir de mars 1685 repris dans celui de décembre 1723 désignent des gens comme vous et moi, l’espèce humaine. Ce sont nos ancêtres.
 
Parlfèt, sé in moun. Pa pliss, pa mwin, ziss in moun.
Li gliss si la kot dann kanot, li anfons dann lalé piédbwa po rod manzé, po viv é fé viv son famiy.
Souké. Son bann frèr i trap ali. Vandi.
Souké. « Négriers » i trap ali. Trapé, Ashté.
Zésklav sé in moun. Li néna in vi, in famiy, rèv é léspwar. Li koné bondié, li koné la ter, li koné la mer. Ziska zétwal dann syèl li koné épisa la line oplin. Ziska zerbaz li koné. Li koné lamour, sat lé zoli. Li koné shagrin.
Trapé, trapé ankor, sobat-sobaté, tonbé mé pa lévé. I pran la mer é déryèr i ress mères, pères, frères et sœurs, amis, femmes et enfants. Banna i rod minm ; i rod ali. I trouv pa ; i trouv pi. I rod ankor ziskatan solèy i toush la mer. Ansanm, zot i antour, i koz, i fé la priyèr po bondié, i domann siouplé zéspri, ziska fé promès. Pétèt, tanto, saspé, akoz-pa ? La vi i pé pa fini konmsa, boug-la va rovni.
 
Ousa li lé ? Dan la kal bato. Lo fèr dann né, dann zaré, dann kolé, dann bra. La tèt farlangé, son zorèy drésé i akout. Son famiy an dézolasion i rod pi. Zot i koné kosa lé arivé mé zot fiyerté i amar zot kèr. Vodrémié pi maziné. I fé ont. So kouyon d’boug-la li la fé trap ali. Di pa, di pi. Obli !
 
Zésklav in moun é ali minm nout zansèt.
 
Lé vré, po nou, lé difisil fé in kont sanm lésklavaz é son labolision sitantèlman nou lé margoté dési tout koté.
Daborinn, i aprann pa lésklavaz lékol. Lésklavaz sé in nafèr lé la ba, dann Lafrik, dann Lamérik, dann télé, dann fim é pétèt dann liv. Sa pa nou. Isi, La Rénion, tout lé zoli, tout lé métiss, ziska, tout lé liss. Sat lé vilin nou néna in tiktak po pa agardé. Ni mèt lo dwa sou lo né sansa dési la boush. Pouss sa déryèr la kwizine, dann fon la kour, lwin lwin minm dann fon nout koko. Déza rokonèt ké néna ti baba tann té trapé, souké é anvoyé an Frans, dan la « Creuse, le Gers… » lé difisil. Té yèr. Ziz pa lésklavaz. Rèzman néna militan, groupaz kiltirel, gran profésèr, lamontrèr, zartis i tyinbo, i larg pa é i yèd anou tir malol dann nout zié. Rèzman lo travay banna i fé i donn anou inn ti gigine lo gou nout liswar. Vréman, si nou kont dési lékol, nout kanar lé nwar é nou va tonm tar.
 
Lé vréman difisil fé in kont sanm lésklavaz é son labolision akoz nou minm nou la fine pran labitid maziné, réspiré, transpiré an zésklav. Anou minm, nou la fine pran lo vilin manyèr trouv nout po tro nwar, tro pitaklé, nout né tro gro, tro karté ; trouv nout sové tro konyé, nout bondié tro tout koulèr, tro sorsié, nout lang tro la « moukat », nout gramoun tro kouyon po aprann anou kwaksoswa, nout tizane tro sal é nout rak tro mizèr. Ziska nout kapab nou trouv tro fay. Alor nou larg lo kor an tank Réyoné. Nous préfèr rèss akokiyé dann tout kalité lo rin lasistans. Nou préfèr èt kisa nou lé pa.
 
Po kontinié ladsi, lé vré lé difisil pran an kont nout listwar lésklavaz akoz nou vwa pa tro koman lé an gatir èk satt nou viv zordi, an 2013. Alor ké dopi 165 k-an, an prinsip, lésklavaz lé fini. Zordi nou fé la pionte dann in swadizan « modernité ». Koman mazine in dévlopman é minmtan konsidèr nout pasé é admèt ké nou lé pa dobout ? Koman mazine in « Grand Raid » kiltirel, politik, ékonomik, sosial kan déza nou vé pa domoun i vwa nout boubou kan zot i ariv « Gillot » ? Nou lé dann in kontradiksion ousa nou vé ankor pliss lo minm zafèr i aminn anou dann in somin malizé. Nou vé plis « pouvoir d’achat », nou vé pliss « la croissance », nou vé gran magazin é si posib èk gran mark, nou vé gran zimnaz, gran sal spèktak, gran rout, gran lotèl, gran vanité. Mé tousala sé in manyèr viv kapitalis é lo sistèm kapitalis lé pa là po donn travay, li lé pa là po sony la tèr é li lé pa là po domoun mié viv. Tout nout manyèr di é vwar i réspir la zol lésklavaz. Tout nout sistèm politik, nout lédikasion i réspir mantalité sistèm kolonial : économie de comptoir, import-distribution, monopoles et positions dominantes, précarité, tolérance et non respect, déni de l’histoire, irresponsabilité pour la prise de décision politique, discrimination des femmes, des non-blancs, ici à La Réunion.
 
Po rézon, tèlman lé difisil, nou koné pa vréman koman di lésklavaz é son labolision. Nou di : Fête des letchis, Fête réunionnaise de la liberté, 20 désanm, Fèt Kaf, la nuit du piton, krazé pilé, liberté métisse… Ziska ousa nou lé randi po pa giny donn in non lo lèz nout listwar osi inportan ? Tèlman lé difisil, dirizan politik Réyoné i kour kashièt. Saspé inn minm, alon ziska dé, kansréti trwa, la plipar na pwin ryin po di si lésklavaz é son labolision. E i di pa ryin. I donn podiom po bat tanbour.
 
Sénèque, lo filozof Romin i di : « ce n’est pas parce que les choses sont difficiles que nous n’osons pas, c’est parce que nous n’osons pas qu’elles sont difficiles. »
 
Nou lé konm domoun la pèr la liberté. Eské nou la swaf la liberté ? Eské nou la swaf la responsabilité ? Eské nou lé paré po tir la ont ? Eské nou lé paré po lamour an Réyoné ? Mi domann amwin si vréman nou néna lanvi èt in moun, dobout é fyèr sat nou lé.
 
Akoz nou pran pa la fors dési zépol nout zansèt, in moun, in zésklav ?
Akoz nou pran pa la fors dési zépol nout zansèt zésklav la parti marron ?
Akoz nou pran pa la fors dési zépol zésklav la lèv dobout po vanzé si koté Sinlé an 1811 ?
Akoz nou pran pa la fors dési tout fanm la sobat kont lésklavaz isi é partou ?
Akoz nou pran pa la fors dési bann prèt la soulèv kont zot prop légliz dann in gran réspé po domoun ?
Akoz nou pran pa la fors dési tout konbatan la liberté, tout bann « zanfan la Creuse » i lèv la tèt, lé détrwa politik i lèv lo pwin, dési Zarboutan maloya, séga, tizane, plantèr i yinm la tèr, péshèr i yinm la mer ?
Akoz nou api pa nou dési nout bann rakontèr zistwar, dési sat i ékri liv, i fé fim, i zoué téat, i dans, i fé foto, i plot la lang dann fonnkèr ?
Akoz nou pran pa la fors dési la zénès lé-la, i lèv, i sobat po in somin galizé ?
Akoz nou api pa nou dési tout sat nout zansèt la fé po nou ?
Akoz nou api pa nou dési zépol Elie, Anchaing é Héva, Zélindor, Cimandèf, Simangavole, Furcy, Charles Leconte de Lisle, dési Antigone, bann marron lo Morne, Ratsitatane, dési Victor Schœlcher, Louis Delgrès, Toussaint Louverture, dési Frederick Douglas, Henry Brown, Ellen é William Craft é tan dot ankor ?
Akoz nou api pa nou dési « la puissance des pauvres » konm Majid Rahnema et Jean Robert i ésplik dan zot liv i port lo minm non ?
 
Pétèt koméla na pi gran boug é fanm dési la Tèr. Tout la fine désot la vi sansa lé apré alé. Tout bann boug é fanm la lèv la tèt po fé viv domounité zot pèp, zot péi ; tout bann boug é fanm la sobat po arash la liberté, tout bann moun-la la ékri listwar i donn anou nout prop liberté.
 
Nou lé byin kontan rann omaz Gandhi, Martin Luther King, Aimé Césaire, Léopold Sédar Senghor, Nelson Mandela, mé akoz lé zamé bon po nou, Réyoné, kan i fo èt in pèp é èt lib zordi ?
 
Astèr, i rèss anou po api anou dési nou minm, sakinn dési li minm po tou lé zot konm Mandela i di :
«Notre peur la plus profonde n'est pas d'être nul et incapable. Notre peur la plus profonde, c'est d'être puissant au-delà de toute mesure. C'est notre lumière, et non pas notre ombre, qui nous effraie le plus. Nous nous demandons : «Qui suis-je pour être brillant, talentueux et génial?» Mais la vraie question devrait dire : «Qui êtes-vous pour ne pas l'être?» Vous êtes un enfant de Dieu. Rester jouer dans votre école maternelle n'offre aucun service au monde d'aujourd'hui.
Il n'y a rien de saint ou d'illuminé à vous rétrécir et à vous cacher pour ne pas insécuriser votre entourage. Nous sommes nés pour manifester la gloire de Dieu qui est en nous. Ce n'est pas limité à certains, c'est en nous tous.
Quand nous laissons briller notre lumière, les autres ressentent inconsciemment la permission de faire de même. Quand nous nous libérons de notre propre peur, notre présence libère automatiquement les autres».
 
Bon Fèt Kaf lo pèp Réyoné.
 
 

Eric Alendroit



      Partager Partager

Nouveau commentaire :
Facebook Twitter


Dans la même rubrique :
< >

Jeudi 12 Octobre 2023 - 13:02 Où écouter les concerts de Laurent GRZYBOWSKI

Mercredi 11 Octobre 2023 - 18:35 Une voix dans l'église